Opsesija pametnim telefonom je poput epidemije gojaznosti, kaže psihološkinja

Kada Šeri Turkl pogleda koliko su ljudi postali opsednuti svojim ličnim uređajima, ona vidi tragove još jedne epidemije javnog zdravlja: ​​gojaznosti.

„Morate kvalitetno da jedete, ljudi treba da nauče kako da prave dobar izbor hrane“, rekakla je psihologkinja sa MIT-a i autorka knjige „Zašto očekujemo više od tehnologije, a manje jedni od drugih“.
Ona je rekla da isto važi i za izbor tehnologije.

Tokom proteklih nekoliko decenija, Turkl je postala vodeći glas u načinu na koji tehnologija kida društveno tkivo. Otprilike 77% Amerikanaca poseduje pametni telefon, a prosečna osoba dodirne telefon otprilike 2.600 puta svakog dana. Kroz ankete, studije i intervjue, Turkl je zaključila da je ovaj digitalni način života pogoršao uspostavljanje ličnih veza.

„Način na koji volim da to kažem je da tehnologija može da nas natera da zaboravimo ono što znamo o životu“, rekla je ona. “Jedna od stvari koje nas je naterala da zaboravimo je da moramo da vodimo računa o našim odnosima i drugim ljudima i sopstvenim osećanjima.”

Извор: Smartphone Obsession Is Like the Obesity Epidemic, Psychologist Says

1 mišljenje za “Opsesija pametnim telefonom je poput epidemije gojaznosti, kaže psihološkinja

  1. Fadil Jonuz Autor članka

    Još jedno staromodno tumačenje američke psihološkinje, koja ne može esencijalno da shvati da se ljudska priroda i ljudska duša nisu promenile hiljadama godina.
    Ljudsko biće je uvek isto, inherentna svojstva su mu neotuđiva, ali stil života i interes je u svakoj epohi različit.
    Ne obazire se na činjenicu da ljudi svesno ne žele da se posvećuju nečemu što im remeti interese, i ne može da shvati da je to sasvim legitimno.
    Ljudi koji žele da se posvete sebi i drugim ljudima na način kako je to bilo u tavnom prošlom vremenu nikada se neće odeći toga.
    To je pitanje pojedinca, njegove unutrašnje intimne sfere gde počiva njegov duh i besmisleno je smešnim izjavama doživljavati sebe mesijanski i pokušavati svoj doživljaj i smisao postojanja nametnuti kao osnovu, fundament ili model.
    Primere koje navodi ne bih komentarisao. Jasno je da su netačne i pogrešne, pa je uzaludno opovrgavati manje-više ono što se zdravorazumski može prepoznati.

    Volim

Ostavite komentar

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s