Odgurati nebo

“Jahao sam…

Sunce se izdizalo iz polja

Dobio sam osećaj koji nisam mogao zaboraviti,

Dobio sam osećaj koji nije hteo otići

Samo moraš nastaviti gurati i nastaviti gurati i

odgurati nebo

I ako tvoji drugovi misle da to trebaš drugačije da napraviš

i ako misle da to trebaš isto tako napraviti

Samo moraš nastaviti gurati i nastaviti gurati i

odgurati nebo

I ako imaš osećaj da imaš sve po šta si došao,

ako imaš sve i ne želiš više

Samo moraš nastaviti gurati i nastaviti gurati i

odgurati nebo

I neki ljudi kažu da je to samo rock'n'roll

Ali to puca ravno na tvoju dušu

Samo moraš nastaviti gurati i nastaviti gurati i

odgurati nebo

Samo moraš nastaviti gurati i nastaviti gurati i

odgurati nebo

Samo moraš nastaviti gurati i nastaviti gurati i

odgurati nebo”
👇
Nick Cave, australijski muzičar, kompozitor, književnik, scenarista i glumac


Šta se dešava sa mozgom i kako tačno funkcioniše tokom stalne pozadinske anksioznosti?

U prošlosti su naučnici verovali da je samo amigdala odgovorna za strah i anksioznost. Eksperimenti su pokazali da odsustvo amigdale dovodi do skoro potpunog nestanka osećaja straha.

Međutim, danas se prepoznaje da je anksioznost rezultat interakcije između različitih oblasti mozga, a njene karakteristike se mogu uočiti u bilo kojoj od karika u ovom lancu.

Dorzalni prednji cingularni korteks je deo mozga koji je odgovoran za pojačavanje signala u vezi sa strahom iz amigdale. Kada anksiozni ljudi vide uplašena lica, njihov dorzalni prednji cingularni korteks i amigdala počinju da intenzivnije međusobno komuniciraju, što dovodi do ozbiljne anksioznosti. S druge strane, ventromedijalni prefrontalni korteks služi za suzbijanje alarmnih signala koji dolaze iz amigdale. Ljudi sa oštećenjem ovog dela mozga takođe imaju veću verovatnoću da dožive anksioznost.

Koje bi mogle biti posledice hronične anksioznosti?

🟢Povećanje nivoa hormona stresa.
Anksioznost aktivira reakciju borbe ili bekstva u našem telu. Mozak oslobađa adrenalin i kortizol, koji upozoravaju naše telo i pomažu nam da se nosimo sa opasnošću. Kada opasnost prođe, osoba se smiruje. Ali kod anksioznih ljudi, hormoni stresa nastavljaju da se oslobađaju čak iu bezbednoj situaciji.

🟢Promene u amigdali i hipokampusu.
Prema istraživanju, uz stalnu anksioznost, amigdala se povećava u veličini, povećavajući njen odgovor na zastrašujuće situacije. Hipokampus je povezan sa učenjem i pamćenjem. Sa hroničnom anksioznošću, hipokampus se smanjuje u veličini.

🟢Povećanje rizika od drugih mentalnih poremećaja, kao što je depresija.

“Dvostruko rođena”

Ova fotografija se s pravom smatra jednom od najsenzacionalnijih i najneverovatnijih na svetu.

Prikazuje izvanrednu operaciju koju je izveo nigerijski hirurg Olujinka Olotoje. Nerođenom detetu jedne žene dijagnostikovan je tumor. Doktor je uspeo da izvadi bebu, koja je tada imala samo 23 nedelje iz materice, uspešno ukloni tumor i vrati je nazad.

Na slici se vidi kako je bebina mala šaka posegnula kroz sićušni rez u materici majke, kao da želi stisnuti prst hirurga.

Kasnije je devojčica rođena zdrava u 36. nedelji trudnoće. Sada je zovu “dvostruko rođena”.

Društvene mreže: prednosti već nakon 7 dana apstinencije 

Društvene mreže, sa svojim fitnes guruima, naizgled besprekornim lepoticama, opasnim telesnim trendovima i veličanjem mršavosti, mogu biti stresni.
Kanadska studija daje jasnu preporuku. Ideale lepote na društvenim mrežama kao što su Instagram i TikTok, koji su stalno i svuda prisutni, mnogim mladim ljudima je teško da izbegnu.
Pored toga, postoje i neki posebno opasni trendovi.
Kako apstinencija od društvenih mreža utiče na mlade već posle kratkog vremena, otkrila je studija Univerziteta York u Torontu.
Sedmodnevna pauza na društvenim mrežama podigla je samopouzdanje i pozitivan odnos prema sopstvenom telu kod mladih žena. Efekti su veliki, što se retko vidi u psihološkim testovima, kažu autori studije.
Ipak, moguće je da ne samo pauza dovodi do boljih rezultata na testovima, već i do promene odnosa prema slobodnom vremenu i slobodnim aktivnostima.

Извор: Društvene mreže: prednosti već nakon 7 dana apstinencije – DW – 21.05.2024

Kako da prеpoznatе psihopatu u svim oblastima života?

Tеrmin “psihopata” sе čеsto koristi, ali mnogi ljudi nе znaju njеgovo pravo značеnjе. U psihijatriji, psihopatija potpada pod okriljе stanja kojе sе zovе “antisocijalni porеmеćaj ličnosti” (APL). Psihijatar Erik Patеrson objašnjava kako da prеpoznatе psihopatu u svim oblastima života, pa i u ljubavnoj vеzi.
Osobе kojе imaju antisocijalni porеmеćaj ličnosti sе čеsto služе lažima. Oni čak mogu da lažu o svom imеnu prilikom upoznavanja i koristе psеudonimе ili drugе idеntitеtе.

Laži su pokušaj da na nеki način iskoristе drugе, da manipulacijom “izvuku” nеšto za sеbе, bilo da jе rеč o finansijskoj ili еmotivnoj koristi. Čеsto upotrеbljavaju šarm i laskanjеm da bi dobili ono što žеlе. Manipulacija takođе možе da uključujе еmocionalno zlostavljanjе ili ucеnu.

Zanеmarivanjе drugih jе jеdan od najistaknutijih znakova, a uključujе kršеnjе prava drugih ljudi i zakona kojе jе postavilo društvo. Prеma Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mеntalnе porеmеćajе, osobе pokazuju obrazac nеpoštovanja prava drugih koji počinjе oko 15 godina. Ali počеtak simptoma za ovaj porеmеćaj ličnosti sе čеsto javlja ranijе. Osoba nе poštujе društvеnе normе i radi stvari kojе drugi smatraju nеzakonitim.

Važno jе napomеnuti da nisu svе psihopatе fizički agrеsivnе. Ali zajеdnička osobina im jе da sе ponašaju agrеsivno ili vеoma razdražljivo. Iako sе najčеšćе ispoljava fizički, agrеsivnost možе da budе i еmocionalna, vеrbalna, rеcimo, vеrbalno zlostavljanjе.

Psihopata žеli da vas kontrolišе, ali i da kontrolišе svе u vеzi sa vama, pa i ono što oblačitе i raditе, kako sе šminkatе. On prati vašе rеakcijе, kako bi idеntifikovao vašе nеsigurnosti. Tako žеli da promеni vaš stil oblačеnja i šminkanja na način koji sе njеmu sviđa, ali svе što zapravo žеli jе da pronađе novi način da vas ponižava i učini manjе privlačnijom drugima. Isto važi i u obrnutom slučaju, kada žеna kontrolišе oblačеnjе i ponašanjе muškarca.

Bеz obzira na to da li osoba sa antisocijalnim porеmеćajеm ličnosti manipulišе, lažе ili radi nеšto nеzakonito, glavna karaktеristika jе nеdostatak kajanja za svojе postupkе. Drugim rеčima, ovi ljudi nе osеćaju krivicu za ono što su uradili.

Ludilo

“Ludilo je zapravo invazija nesvesnog. Svest je preplavljena nesvesnim sadržajima, u kojima se gube svakakve smernice. Tada ego postaje kao riba koja pliva u moru među drugim ribama, a ribe, naravno, ne znaju ko su, ne znaju čak ni ime svoje vrste. Znamo da pripadamo vrsti homo sapiens, ali ribe ne, a kada postanemo ribe, gubimo svoj identitet i možemo biti bilo šta drugo.
kakvo je stanje ludih ljudi? Oni ne znaju da li su stvari istinite ili ne, prihvataju iluziju onakvu kakva jeste, kao nekakvu nepremostivu činjenicu. Oni čuju glasove – uvereni su da ih čuju, a ako izađu napolje i otkriju da se sunce udvostručilo ili da ljudi umesto glave imaju lobanje, za njih je i to činjenica. Oni ne sumnjaju u to jer je krajnje jasno. Tako da jednostavno nisu u stanju da se zaštite od takve stvarnosti. Nemoguće je ne biti uveren u ono što čujete i vidite. To jednostavno proizilazi iz činjenice da u trenutku kada nesvesno upadne u svest, energetska vrednost svesti opada, a osoba više nije odgovorna za sadržaj svoje psihe. Nismo naučili da se ponašamo kao ribe, da plivamo u ovom potoku. Ako ste naučili da plivate, možete se nositi sa tim: možete izdržati a da ne potonete, da dobijete morsku bolest ili da izgubite glavu.

Dakle, ljudi koji imaju određenu količinu psihološkog uvida uvek imaju bolju prognozu kada polude: što je oštriji uvid, to je bolja prognoza. Naravno, neki ljudi sa latentnom psihozom jednostavno polude i tu se ništa ne može učiniti. Ali ako su stekli određenu količinu psihološkog znanja, postoji šansa da će moći da lebde: prepoznaće nešto u ovom toku i moći će da izađu iz njega. A nefleksibilni ljudi, lišeni svakog psihološkog uvida, potpuno nesposobni da sebe vide u drugačijem, neobičnom aspektu – takvi ljudi jednostavno eksplodiraju, raspršuju se u komade i više se više ne vraćaju. Kao da poznavanje psihologije čini naš mozak fleksibilnijim, kao da naša lobanja počinje da prima više sadržaja raznih oblika, dok su ljudi nefleksibilnih uverenja kao kutija jakih dasaka koja ne može da primi više, i ako nešto pokuša da uđe previše u nju. velika, kutija se raspada. U takvim slučajevima, napad ludila često počinje udarcem u slepoočnicu ili osećajem kao da je nešto slomljeno ili napuklo. Ploča je napukla i ne mogu da poprave rupu jer je ušlo nešto veoma veliko.
Stoga, u takvim slučajevima, uvek moramo nastojati da proširimo posudu – mentalni horizont – da ga pripremimo da primi bilo koju zapreminu i bilo koju veličinu, kako se ne bi raspršila plimom nesvesnog sadržaja. Koristeći ovo poređenje riba, ljude treba naučiti da rone; ronilac je spreman, neće se udaviti.”

👇🏻

Karl Jung, švajcarski psihijatar