LaMDA, umjetna inteligencija, razum i samosvijest – što je što?

Ako znamo da na Turingovom testu stvarni ljudi počesto prođu gore od računalnih programa, a još se nismo univerzalno usuglasili što je to samosvijest pa čak ni da stvarno postoji, kojom to operativnom definicijom svijesti i samosvijesti operira Google u svojim „testovima“ i koji su to testovi?

Razum je, naime, sposobnost razboritog odnosno kritičkog rasuđivanja. U tom smislu mi imamo strojeve koji su „razumni“ desetljećima jer nam na ograničeni skup pitanja koja su u stanju obraditi (input) daju posve razumne, dakle točne i logične odgovore – (output). Neki strojevi su u tome bitno ograničen – kalkulatori, recimo, a drugi, Google Assistant, primjerice, gotovo neograničeni jer mogu prevesti razgovorni upit u tekstualnu formu, shvatiti složene proširene rečenice i dati nam odgovor koji ima veze s uputom koji smo postavili.

Razum, odnosno razumno rasuđivanje ne govori nam ništa o stanju svijesti, odnosno samosvijesti, pa su zato definicije razuma uglavnom međusobno usklađene i jasne.

Što je samosvijest, s druge strane, izgleda da nitko ne zna, odnosno, odgovor na to pitanje ovisi o tome koga pitate – filozofa, psihologa ili psihijatra, a i među njima ovisno o tome kojoj školi pripadaju, možete dobiti različita mišljenja. Za razliku od definicije razuma, definicija samosvijesti ima na desetke.

Primjerice, Kant razlikuje čistu ili transcendentalnu samospoznaju: „čista samospoznaja ili apercepcija proizvodi predodžbu „Ja mislim“, predodžbu koja mora moći pratiti sve čovjekove spoznaje i koja je identična u svakoj svijesti. To jedinstvo, koje se uspostavlja u svakoj svijesti, Kant naziva „transcendentalno jedinstvo samosvijesti“.“

Ubrzamo li malo od Kanta u 20. stoljeće, materijalističko stajalište takozvane analitičke filozofije je da je samosvijest „… inteligentni materijalni sustav za preradbu informacija koji počiva isključivo na fizičkim svojstvima. Jezično-relativistička teza polazi od toga da subjekt samosvijesti postoji samo dotle dok samosvijest postoji u jezično formuliranoj tezi i dok se artikulira u stavovima kao npr. „Ja sam toga svjestan“. „Negativno-subjektivističko stajalište poriče bilo kakvu potrebu za postojanjem subjektivnosti i samosvijesti kako nekakvoga nositelja svijesti, jer u aktu osjetilnoga zamjećivanja nije potrebno nikakvo jedinstvo Ja ili sebstva.“ (svi citati iz Hrvatske enciklopedije).
— Read on www.bug.hr/komentar/lamda-umjetna-inteligencija-razum-i-samosvijest–sto-je-sto-27687

Ostavite komentar

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s