Dnevne arhive: 22/08/2022

Jesu li klimatske promene stigle u Evropu?

Među oko 5.000 punoletnih koju su odgovarali na pitanja ankete za fondaciju Eon, 71 odsto je reklo da im sadašnje vremenske prilike dokazuju promenu klime.

Taj stav je, međutim, različito raširen po raznim regionima Nemačke. U Sarlandu, 78 odsto anketiranih smatra da su klimatske promene tu, a tek nešto manje u Donjoj Saksoniji i Šlezvig-Holštajnu, sa 77 i 76 odsto.

Nasuprot tome, upravo u sušom snažno pogođenoj Saksoniji skepsa je prisutnija i tamo letnje događaje kao dolazak klimatskih promena vidi samo 58 odsto ispitanika.

Razike su veće pri razmišljanju o delovanju protiv faktora koji doprinose promeni klime.

Dok je u Saksoniji samo malo više od dve petine ispitanika, 44 odsto, ocenilo da Nemačka znatno snažnije treba da gura klimatsku tranziciju, u Šlezvig-Holštajnu to misli njih 69 odsto.

Извор: Jesu li klimatske promene stigle u Evropu? :: Nauka i tehnologija

Tojotin “pametni grad budućnosti” uskoro u Japanu

Prototip „grada budućnosti” biće izgrađen na mestu nekadašnje fabrike Higaši – Fudži, koja je zatvorena u decembru 2020. godine.

Projekat je osmišljen u cilju komunikacije i interakcije ljudi putem primene podataka u svakom momentu pomoću senzora. Ova povezanost omogućiće kompaniji „tojota” da tetira napredne tehnologije.

Извор: RTS :: Tojotin “pametni grad budućnosti” uskoro u Japanu

Rat i nuklearke: šta kaže međunarodno pravo? 

Ženevska konvencija iz 1949. i njeni naknadni dodatni protokoli regulišu vođenje oružanih sukoba i imaju za cilj da ograniče njihove posledice.
Član 56. Prvog dopunskog protokola iz 1977. govori o „zaštiti instalacija i objekata koji sadrže opasne sile“. Pored brana i nasipa, eksplicitno se pominju i nuklearne elektrane. Pošto su Ruska Federacija i Ukrajina potpisnice Ženevske konvencije i nisu izrazile rezerve u vezi sa Prvim dodatnim protokolom, propisi se primenjuju na obe države.
Ovi propisi su veoma detaljni. U principu, nuklearne elektrane ne mogu biti napadnute, prema stavu 1 „čak i (…) kada su vojni ciljevi, ako takvi napadi mogu izazvati oslobađanje opasnih snaga i posledično velike gubitke među civilnim stanovništvom“. Ovde se nesumnjivo misli na radioaktivno zračenje. Reč je o jednom od principa međunarodnog humanitarnog prava – razlikovanju vojnih i civilnih ciljeva. Samo vojni ciljevi mogu biti napadnuti i to samo pod određenim uslovima. U svakom slučaju, civilno stanovništvo mora biti zaštićeno.
Ali ova odredba takođe pokazuje da nuklearne elektrane nisu apsolutni tabu. Napad se može dozvoliti pod određenim okolnostima, odnosno ako se ne očekuju velike žrtve među civilnim stanovništvom. Stav 2 reguliše šta ovde se može govoriti o okolnostima – kada nuklearne elektrane „pružaju redovnu, značajnu i direktnu podršku vojnim operacijama snabdevanjem električnom energijom i ako su takvi napadi jedini mogući način da se ta podrška prekine“. Ovo je, naravno, stvar tumačenja. Tokom rata, skoro svaka nuklearna elektrana proizvodi struju za civilne potrošače i za vojne operacije. Gotovo je nemoguće odvojiti se. Ali da li pruža „značajnu“ podršku vojnim operacijama?

Dakle, radi se o proceni da li je nuklearno oružje legitiman vojni cilj ili ne.

Извор: Rat i nuklearke: što kaže međunarodno pravo? | Politika | DW | 20.08.2022