Dnevne arhive: 16/06/2022

LaMDA, umjetna inteligencija, razum i samosvijest – što je što?

Ako znamo da na Turingovom testu stvarni ljudi počesto prođu gore od računalnih programa, a još se nismo univerzalno usuglasili što je to samosvijest pa čak ni da stvarno postoji, kojom to operativnom definicijom svijesti i samosvijesti operira Google u svojim „testovima“ i koji su to testovi?

Razum je, naime, sposobnost razboritog odnosno kritičkog rasuđivanja. U tom smislu mi imamo strojeve koji su „razumni“ desetljećima jer nam na ograničeni skup pitanja koja su u stanju obraditi (input) daju posve razumne, dakle točne i logične odgovore – (output). Neki strojevi su u tome bitno ograničen – kalkulatori, recimo, a drugi, Google Assistant, primjerice, gotovo neograničeni jer mogu prevesti razgovorni upit u tekstualnu formu, shvatiti složene proširene rečenice i dati nam odgovor koji ima veze s uputom koji smo postavili.

Razum, odnosno razumno rasuđivanje ne govori nam ništa o stanju svijesti, odnosno samosvijesti, pa su zato definicije razuma uglavnom međusobno usklađene i jasne.

Što je samosvijest, s druge strane, izgleda da nitko ne zna, odnosno, odgovor na to pitanje ovisi o tome koga pitate – filozofa, psihologa ili psihijatra, a i među njima ovisno o tome kojoj školi pripadaju, možete dobiti različita mišljenja. Za razliku od definicije razuma, definicija samosvijesti ima na desetke.

Primjerice, Kant razlikuje čistu ili transcendentalnu samospoznaju: „čista samospoznaja ili apercepcija proizvodi predodžbu „Ja mislim“, predodžbu koja mora moći pratiti sve čovjekove spoznaje i koja je identična u svakoj svijesti. To jedinstvo, koje se uspostavlja u svakoj svijesti, Kant naziva „transcendentalno jedinstvo samosvijesti“.“

Ubrzamo li malo od Kanta u 20. stoljeće, materijalističko stajalište takozvane analitičke filozofije je da je samosvijest „… inteligentni materijalni sustav za preradbu informacija koji počiva isključivo na fizičkim svojstvima. Jezično-relativistička teza polazi od toga da subjekt samosvijesti postoji samo dotle dok samosvijest postoji u jezično formuliranoj tezi i dok se artikulira u stavovima kao npr. „Ja sam toga svjestan“. „Negativno-subjektivističko stajalište poriče bilo kakvu potrebu za postojanjem subjektivnosti i samosvijesti kako nekakvoga nositelja svijesti, jer u aktu osjetilnoga zamjećivanja nije potrebno nikakvo jedinstvo Ja ili sebstva.“ (svi citati iz Hrvatske enciklopedije).
— Read on www.bug.hr/komentar/lamda-umjetna-inteligencija-razum-i-samosvijest–sto-je-sto-27687

NAJBOGATIJI IZGUBILI 206 MILIJARDI DOLARA U JEDNOM DANU

“Blumbergov” indeks milijardera pokazuje da je 500 najbogatijih ljudi u jednom danu izgubilo 206 milijardi dolara, a ukupno 1,4 biliona dolara od početka godine


Najbogatiji ljudi na svetu danima trpe gubitke zbog kolapsa tržišta uoči nove objave Federalnih rezervi SAD u vezi sa kamatnom stopom.

Prema “Blumbergu”, prvih pet najbogatijih su izvršni direktor “Spejs eksa” i “Tesle” Ilon Mask, osnivač “Amazona” DŽef Bezos, šef konglomerata LVMH Bernar Arno, suosnivač “Majkrosofta” Bil Gejts i Voren Bafet iz “Berkšir hataveja”.

Poslednje promene podstakla su tržišta koja su promenila svoja očekivanja od povećanja kamatnih stopa u svetlu blažih podataka o inflaciji od očekivanih.

Gubici koje su milijarderi prijavili ove godine suprotni su onome što se dogodilo 2021, kada je ogroman rast deoničarskog prostora donio osam odsto bogatstva više za pojedince sa visokom neto vrednošću, uključujući 13 odsto u Severnoj Americi.

Pravilnik protiv seksualnog uznemiravanja na Beogradskom univerzitetu postoji, ali gotovo niko za njega ne zna 

Pravilnik je samo prvi korak i pomoć žrtvama da prijave uznemiravanje, a iako u njemu stoji da je obaveza fakulteta da informišu studente i zaposlene o postojanju pravilnika i njihovim pravima, mnogi od njih ne znaju za njegovo postojanje.
Anketa koju smo sproveli, a u kojoj je učestvovalo 50 studenta Beogradskog univerziteta, pokazala je da dve trećine njih nije upoznato sa donošenjem Krovnog pravilnika, kao ni sa postojanjem poverenika za ravnopravnost na njihovim fakultetima. Neki od ispitanika su podelili i svoja negativna iskustva.

„Profesor redovno pravi neumesne komentare ili šale seksualne prirode. Komentariše studentkinje, njihov način oblačenja, kakve su u krevetu, kako će proći na ispitu ako se budu tako i tako obukle. Kako mogu proći super u životu ako budu lepe za njega i da ga slobodno mogu posetiti u njegovom kabinetu“, navela je studentkinja koja je želela da ostane anonimna.
Sličnoj situaciji, ali na drugom fakultetu, bila je izložena još jedna studentkinja, koja navodi da nije prijavila svoj slučaj jer je smatrala da nema potrebe za tim.

Извор: Pravilnik protiv seksualnog uznemiravanja na Beogradskom univerzitetu postoji, ali gotovo niko za njega ne zna – Društvo – Dnevni list Danas