Dnevne arhive: 02/05/2022

Nešto čudno sija u centru naše galaksije, naučnici ne znaju o čemu se radi

Nešto u centru naše galaksije sija gama zračenjem, a naučnici ne mogu sa sigurnošću da utvrde šta je to tačno.
Prvo su pretpostavili da bi uzrok tome mogao biti sudar tamne materije, zatim su isključili tu opciju, a zatim je vratili u igru. Razmatrali su i pulsare, brzorotirajuće neutronske zvezde, ali je i ta hipoteza ubrzo odbačena jer se proračuni nisu poklapali. Ali nedavna studija naučnika iz Australije, Novog Zelanda i Japana mogla bi da oživi teoriju pulsara.
Naime, shvatili su kako takva populacija tela može da zrači toliko zračenja, a da ne naruši zakone fizike.
Zvezde poput Sunca obično ne emituju gama zračenje. Ovo zahteva neke zastrašujuće procese, kao što je sudar crnih rupa ili antimaterije sa materijom.
Što se tiče pulsara, većina njih emituje radio talase, a manji broj talasa veće energije i rendgenskog i gama zračenja. Kada su naučnici pre desetak godina izmerili intenzivan sjaj u srcu Mlečnog puta NASA-inim teleskopom Fermi, otkrili su da tamo ima previše visokoenergetskog zračenja i da ne mogu da objasne odakle dolazi.

https://www.sciencealert.com/a-new-spin-on-an-old-hypothesis-might-finally-explain-our-galaxy-core-s-weird-glow

 

 

Studija: Mačji parazit može izazvati psihotične epizode, ali samo kod muškaraca

Sve je više dokaza koji povezuju parazita za koji je poznato da naseljava mačke i inficira njihove vlasnike sa pojavom šizofrenije i niza drugih neuroloških poremećaja kod ljudi. Iako postoje brojne studije koje sugerišu da parazit Tokoplasma gondii može uticati na promenu ponašanja ili obrasca aktivnosti kod ljudi, postoje one studije koje nisu pronašle nikakvu povezanost između ovog mačjeg parazita i psihotičnih epizoda njihovih vlasnika.
Nova studija bi mogla malo više da razjasni situaciju, odnosno da odgovori na pitanje zašto postoje tako kontradiktorni nalazi o uticaju parazita T. gondii na ljudsko ponašanje.
Simptomi toksoplazmoze Ljudi se mogu zaraziti parazitom preko kontaminirane hrane, vode, nedovoljno kuvanog mesa (obično jagnjećeg, svinjskog ili, ređe, goveđeg), ali i otkrivanjem izmeta zaražene mačke. Infekcija obično prolazi bez simptoma, a ako se razviju, može doći do akutne toksoplazmoze koja liči na mononukleozu. Inficirani ljudi tada mogu imati groznicu, mijalgiju i osećaj umora…

https://watermark.silverchair.com/21-2-167.pdf?token=AQECAHi208BE49Ooan9kkhW_Ercy7Dm3ZL_9Cf3qfKAc485ysgAAAuUwggLhBgkqhkiG9w0BBwagggLSMIICzgIBADCCAscGCSqGSIb3DQEHATAeBglghkgBZQMEAS4wEQQMWLK2wH6weQ9ytOVkAgEQgIICmPKxNpaLRk84O_sHkLtnOrqFlVznVw2OZtxiR2GEz8n8tDlFcC4JWXnvQ5-V1IFtPmxAq7kOq3eq_iePgTmRsqvcTBzlL0kgJBsbviZ8MPEs7Mk9hMp1Mi_CHDLU7RmiPWIZxHjfIdCEopy46g6qrNoeKiODvV4CMzG8UkUz6nLpZmYt1dxp_fD9qjKdX8-M9w3J60I3gGHwYocEDsvtyEAgOq0pQbGbFMba8ZueagcsEPbTxJ42lovleqiZJCvnpa3sD-pDM7qk1cLwVZEd6poN2SRX1Bzo7Zs-DdfhFCt_7a9Nb7rjP5RqIQTOlzm642gY59pW65GHs9MRNgZ2pM6IzUR6ZZhmq3_4rUHcHNH1ObIUOQsY8qL7ja08mJggtnF6-JCkx5rGWi4DIulTFQpRCeXhZ46xEwvNnhmC6y1wk_dd3WUvjuePFZRmDqHzcT8oSKy4BDdh4otJYdNAa6rFCC2E_xKf0_wl4cYwKAynzK-GWMcGjLajSJ9bt1If5wMG4I6zt5ndj7P2dZ3zLUuukKPk28fOohHwD7EwxcOv7mXssiHknQCRN6WgBGqtXzr4JSt-eMAuj5khvyQusiQAxQokt5d2Ddn1w8rLDfW287KFPwTNGXoTzGVesH1UNhqqexO-SrOvKejlNJyTK_RNq3Hhj8LdcwSXwcm2490CsCX7cE2vTfxrl3g0ELdm4REt4b3I6RukDKVihQKieZ6P6WqW3XPLegQyO_eTWbq-OcrFhWkT6GvtuLlGy1vaJT1uKGda81kCY-4MWYSe-AnlcfK4Iw_jArKuGt6Ke8_blTEi974yLxFLZJiAvp_m90XOVlki1UbzXTCFLnCSITshwVz2lFK9hOdKwvjyMMO1QHENt4EmC-U

Satelitski podaci otkrivaju promenu u Zemljinom ciklusu vode

Klimatske promene ozbiljno ubrzavaju kruženje vode na Zemlji. Prema novim satelitskim podacima, slatka voda je sve svežija, a slana sve brža širom sveta. Ako se ovaj obrazac nastavi, to će izazvati turbo kišne oluje.
Nalazi ukazuju na ozbiljno ubrzanje globalnog ciklusa vode – znak koji se ne vidi tako jasno u direktnim merenjima saliniteta sa okeanskih plutača, koje se obično mere neposredno ispod površine okeana. Međutim, to se obično predviđa u klimatskim modelima. Kako globalne temperature rastu, klimatski naučnici očekuju da će se više isparavati na površini okeana, što će gornji sloj mora učiniti slanijim i dodati vlagu u atmosferu.
Ovo će zauzvrat povećati količinu padavina u drugim delovima sveta, razblažujući neke vodene površine kako bi bile još manje slane. Na krajnjem severnom i krajnjem južnom polu naše planete, manje je okeanskih plutača koje direktno mere površinski salinitet. Nova satelitska analiza je prva koja daje globalnu perspektivu po ovom pitanju. „Tamo gde vetar više nije tako jak, površinska voda se zagreva, ali ne razmenjuje toplotu sa vodom ispod, omogućavajući površini da postane slanija od nižih slojeva i omogućavajući da se efekti isparavanja posmatraju satelitskim merenjima“, objašnjava fizičar Antonio Turiel sa Instituta de Ciències del Mar u Španiji. „Ovo nam govori da atmosfera i okean interaguju na jači način nego što smo zamislili, sa važnim posledicama za kontinentalne i polarne regione.

Mogu li vas biljke čuti?

Naučnici su otkrili i kako pojedine biljke reaguju na zvuk vode, na primer, koren graška se pruža u pravcu buke vode, a pretpostavlja se da grašak oseća ovaj zvuk vode kroz vibracije u zemljištu.
Zvuk nije ništa drugo do oblik vibracije. Čujemo zvukove zbog načina na koji naš mozak pretvara te vibracije u električne signale. Zmija, na primer, zvuk doživljava na sasvim drugačiji način, kao vibracije kroz površinu njihove kože, gotovo kao oblik ritmičkog dodira.
Izvor: Mogu li vas biljke čuti?