Dnevne arhive: 19/04/2022

MERENJE I UPOTREBA SREĆE: Istraživači studiraju profile korisnika društvenih mreža, kao i korištenje pretraživača Gugl

Kako su tvrdili, sreća je postala solidno naučno utemeljen kriterijum koji može da svedoči o ekonomskom i društvenom napretku. Radilo se zapravo o tome da se pozitivna psihologija i istraživanje sreće unesu u srce državnog aparata. U naše vreme taj cilj je ostvaren.

Uvođenje sreće u tehnokratske strukture države nigde se bolje ne vidi nego u domenu Big Data. Ogroman značaj analize podataka – imajući u vidu da Harvard Business Review smatra posao analitičara podataka (data scientist) “najuzbudljivijim poslom 21. veka” – usklađen je s onom što se opravdano može nazvati “prvorazrednom gorućom temom 21. veka”. Naime, srećom se danas bave statistika masovnih pojava i ekonomija ličnih podataka. peti svetski kongres pozitivne psihologije, organizovan 2015. u Orlandu, u prostorijama tamošnjeg Diznilenda, bio je prilika da se naširoko govori o ovim pitanjima – o odnosu sreće i Big Data, kao i između sreće i politike. Svetski samit vlada 2017. godine u Dubaiju isto se tako nadugačko i naširoko bavio ovim pitanjima. Istraživači koji se bave pitanjem sreće i specijalisti za analizu podataka studiraju profile korisnika Fejsbuka, poruke na Tviteru, poruke na Instagramu, kao i korištenje pretraživača Gugl, ispitujući terminologiju koja se koristi na društvenim mrežama, poredeći brojnost pojavnica termina sa pozitivnom i negativnom konotacijom. Na taj način oni organizovano sakupljaju čudovišne količine informacija, pomoću kojih stvaraju prave geografske i ostale karte sreće, da bi poredili kulture, istraživali modele ponašanja i digitalni identitet, kao i da bi sagledali kako upotrebiti sreću u svrhu razumevanja i oblikovanja javnog mnjenja. Paralelno sa ovim, pojavile su se nove metode merenja sreće, od kojih se očekuje da omoguće analizu osećanja, pa čak i kvantifikuju svest čoveka. One su isto tako utemeljene na eksploataciji podataka koji potiču s interneta, mobilnih telefona i društvenih mreža, a cilj im je da izračunaju pozitivna i negativna raspoloženja radi anticipacije budućih tržišnih tendencija, izbornih predviđanja, kao i u cilju personalizacije reklama za neke proizvode čime bi se, naravno, potakla potrošnja.
— Read on www.novosti.rs/amp/kultura/vesti/1108299/merenje-upotreba-srece-istrazivaci-studiraju-profile-korisnika-drustvenih-mreza-kao-koristenje-pretrazivaca-gugl