




Manja upotreba mesa u svakodnevnoj ishrani mogla bi da nas zaštiti od svih oblika karcinoma, tvrdi nova studija. I ranija istraživanja naglašavala su da konzumacija mesne hrane može povećati rizik od pojave nekih oblika raka. Najnovije istraživanje, ipak, nije uzelo u obzir niti dokazalo, da na pojavu raka mogu da utiči i neki drugi činioci, a ne samo određeni način ishrane.
Potvrda ranijih istraživanja
Istraživači sa University of Oxford u Ujedinjenom Kraljevstvu su nedavno objavili rezultate velike studije koja je ispitivala kako različite količine mesa u svakodnevnoj ishrani utiču na razvoj nekih oblika raka.
Studija je otkrila da su vegetarijanci i osobe koje umesto mesa koriste ribu, jaja i mlečne proizvode, kao i oni koji upotrebljavaju meso manje od pet puta nedeljno u značajno manjem riziku da dobiju rak. Autori studije analizirali su statističke podatke o bolesti i pažljivo pratili povezanost upotrebe mesne hrana sa tri najčešće vrste karcinoma – dojke u postmenopauzi, prostate i raka debelog creva.
— Read on eklinika.telegraf.rs/ishrana/59943-meso-kao-okidac-za-pojavu-karcinoma-moze-li-nas-izbegavanje-mesa-zastiti-od-raka
Emocionalna preosetljivost, stidljivost, sklonost samopreispitivanju, tendenciji preuzimanja lične odgovornosti u konfliktnim situacijama, razvijanja osećanja krivice mogu pojačati doživljaj niskog samopoštovanja i samopuzdanja. Ovo često vodi u perfekcionizam koji je samominirajući psihološki mehanizam, pa “nikada ništa nije dovoljno dobro, nije savršeno”, a savršenstvo je nedostižno. Žene se štite od ovog samoporažavajućeg osećanja socijalnim povlačenjem što sredina često čita kao “lenjost”.
S druge strane ove “medalje”, karakter i temperament mogu kod žena da razviju ambicioznost, sa osnovnom idejom da jedino ostvareni ciljevi, bilo profesionalni bilo privatni, znače samopoštovanje, samovrednovanje, zadovoljstvo, sreću. Ovo je zamka koja ambicioznu ženu stavlja u visok rizik od sindroma sagorevanja, poznatijeg kao “burnout” koji se klinički najčešće manifestuje depresijom.
Izvor: 5 faktora koji mogu izazvati depresiju kod žena – Telegraf.rs
Robert Valdinger, psihijatar u Opštoj bolnici u Masačusetsu i profesor psihijatrije na Harvardskoj medicinskoj školi, rekao je da je studija otkrila da naši odnosi snažno utiču na naše zdravlje.
Društvene veze su dobre za nas; samoća zaista ubija.
Dok je usamljenost nazivala toksičnom, Valdinger je rekao da društvene veze čine ljude srećnijim i fizički zdravijim. To ih je takođe učinilo da žive duže.
S druge strane, on je takođe rekao:
“Ljudi koji su više izolovani nego što žele da budu od drugih otkrivaju da su manje srećni, njihovo zdravlje opada ranije u srednjim godinama, funkcionisanje mozga opada ranije i žive kraće od ljudi koji nisu usamljeni. I tužna je činjenica da u bilo kom trenutku, više od jednog od pet Amerikanaca će prijaviti da su usamljeni.”
Izvor: KOJA JE NAJVEĆA TAJNA USPEHA I SREĆE Najduže istraživanje ikada pokazalo je šta čini DOBAR ŽIVOT