



Ruska centralna banka sada očajnički pokušava da ojača rublju (kao što je insistiranje da se gas plaća isključivo u rubljama), ali je nerealno da se rublja vrati na predratni nivo u narednih nekoliko godina. Poverenje u tu valutu sada su gotovo nepovratno izgubili i zapadni investitori i ruski građani, a rusku valutu trenutno koriste samo oni koji moraju.
Zapadne zemlje poput Nemačke svesne su da su trenutno u boljoj pregovaračkoj poziciji od Rusije i teško da će pristati na takvu ucenu. Trenutna situacija će verovatno doprineti rastu stope inflacije u Evropi i SAD, ali će kursevi glavnih svetskih valuta biti mnogo stabilniji od kursa rublje. Ukoliko situacija dalje eskalira, moguće je očekivati dalje jačanje sigurnih utočišta poput američkog dolara, švajcarskog franka i poskupljenja zlata koje je u neizvesnim vremenima uvek dobijalo na vrednosti.
Izvor: Putin nikoga ne može natjerati da kupuje rublje
Aquarian Space se pohvalio kako je dobio 650.000 dolara za razvoj širokopojasne internetske veze koja bi povezivala Zemlju, Mjesec, možda čak i Mars. Svoj prvi lunarni sustav ovaj startup namjerava postaviti prije 2024. godine.
Iako se na lansiranje svemirskih misija u znanstvene svrhe troše milijarde, zbog ograničenih komunikacijskih sposobnosti u međuplanetarnom prostoru može se prenijeti samo djelić vitalnih znanstvenih podataka koje prikupljaju postojeći sateliti. U Aquarian Spaceu su uvjereni da se “može i bolje”.
Njihov Solnet sustav koristio bi satelitske mreže velikih brzina za prijenos podataka pri brzinama od 100 megabita u sekundi. Startup se ne razbacuje specifikacijama, ali zna se da surađuju s američkim partnerima iz NASA-inog programa Commercial Lunar Payload Services (CLPS). Riječ je o programu potpore privatnog sektora u izradi strojeva za lunarne misije Artemis.
Izvor: Startup želi osigurati brzi internet na Mjesecu do 2024. godine – Internet @ Bug.hr
Mislim da će sljedećih deset godina izazov biti edukativne prirode. Bit će to jesmo li sposobni ljudima pružiti vještine i sposobnosti koje će im trebati za obavljanje posla koji treba biti odrađen. Povrh toga, mislim da će izazov biti više vezan uz neka temeljna pitanja. Primjerice, hoćemo li moći dovesti do institucionalnih promjena koje opisujem u svojoj knjizi i hoće li one moći ljudima, recimo, osigurati prihod ako se ne mogu osloniti na tržište rada kao što su to činili u prošlosti.
Izvor: Ekonomist Daniel Susskind o izazovima koji čekaju sve zaposlenike do 2030.